Da li krave previše prde?

Odakle nam suluda ideja o kravljem prdežu kao problemu emisije stakleničkih plinova? Trava koju krave ne pojedu se sezonski, djelovanjem bakterija na tlu, pretvara u trulež. Bakterije na tlu, kao i bakterije u trbušinama krava, uzrok su raspadanja biljne biomase i stvaranja metana i drugih stakleničkih plinova.

Što bismo onda trebali učiniti, pretvoriti tlo u pustinju? Naravno da ne bismo, jer se u jesen oslobođeni staklenički plinovi na proljeće procesom fotosinteze opet pretvaraju u biljke, živo i zeleno tkivo kojim se kasnije hrane bakterije. Ciklus je prirodno “zatvoren”, no kod industrijske proizvodnje mesa postoje i brojni drugi manipulativni postupci koji oslobađaju dodatne stakleničke plinove, nepovezane s kravljim prdežom. Industrijsko klanje, prijevoz kamionima, specijalni uzgojni postupci koji zahtijevaju električnu energiju ili rad motora s unutrašnjim sagorijevanjem, sve su to operacije bazirane na tzv. fosilnim gorivima a ne dio prirodnog ciklusa ugljika u biosferi.

Što se tiče same sulude ideje o klimatskom problemu kravljeg prdeža, članak s donjeg linka navodi sljedeće (prevedeni su dijelovi važni za razumijevanje teme).

U posljednje vrijeme nas se podučava da su emisije ugljika iz industrijske proizvodnje govedine velik uzrok klimatskih promjena nastalih ljudskim utjecajem. Organizacija Ujedinjenih Naroda FAO (Food and Agriculture Organization of the United Nations) procijenila je da je stočarstvo odgovorno za najmanje 14,5 posto emisije stakleničkih plinova u cijelom svijetu. FAO je također procijenila da će globalna potrošnja govedine rasti eksponencijalno, do 105 milijuna tona godišnje, do 2050. godine.

Statistike o tome koliko je konzumacija govedine štetna za okoliš toliko su rasprostranjene da je mnogim znanstvenicima prihvatljivo zagovarati samo vegetarijansku dijetu. Srećom po mesoljupce, znanstvenici kompanije Quantis, jedne od najcijenjenijih kompanija u području istraživanja okoliša i okolišnog dizajna, nisu uvjereni da je priča završena optužbama krava za emisiju stakleničkih plinova.

Quantis je proveo procjenu cjelokupnog životnog ciklusa (LCA, Life Cycle Assessment) goveda uzgajanih u kompaniji “White Oak Pastures”, da bi utvrdio utrošak energije i ekoloških učinaka svih stadija proizvodnog ciklusa, počevši od dobavljanja sirovine, proizvodnog procesa, upravljanja otpadnim nusproizvodima itd.

Koristeći uzorke tla i podatke za 2017. godinu, LCA analizom izračunata je bilanca ispuštanja stakleničkih plinova. Studija je uključila probavna ispuštanja (podrigivanje i prdež) krava, ispuštanje gnoja, proizvodne aktivnosti na farmi, klanje i transport i “zarobljavanje” ugljika u tlu i biljnoj tvari.

Krava nesvjesna ekološkog otiska

Rezultati su toliko zapanjili istraživački tim, da su istraživači kontaktirali akademsku zajednicu drugih sveučilišta i instituta, ne bi li potvrdili provedenu metodologiju. Rezultati su bili toliko poticajni da je glavni istraživač, dr. Jason Rowntree s Michigan State University odlučio publicirati rad u peer-reviewed znanstvenom časopisu kasnije, iste godine.

Procjena životnog ciklusa (LCA) pokazala je da uzgoj u ukupnom rezultatu povećava organski sastav tla s 1% na 5%. Organski sastav tla je ključni indikator zdravlja tla a među ostalim, utječe i na ciklus hranjivih tvari u tlu, i čvrstinu tla. Čvrstina tla pokazuje primjerice koliko je tlo otporno na eroziju pod utjecajem kiše. Pod utjecajem osobitog uzgoja u White Oak Pastures kompaniji, otpornost tla je narasla četiri puta.

U nastavku članka iznose se rezultati studije fokusirani na važni “usputni” učinak: pohranu ugljika u tlo. Neočekivani izračun pokazao je da je ukupna godišnja izmjena tvari dovela do veće pohrane ugljika u tlu nego što su krave emitirale tokom svog tovnog života.

Ostatak članka opisuje i socijalnu komponentu rada farmera, odnosno vlasnika farme, koji se ponaša odgovorno ne samo prema proizvodnji nego i lokalnoj zajednici i svojim radnicima. Naravno, takvo ponašanje onemogućuje enormnu koncentraciju kapitala u rukama globalne “nevidljive” elite financijskih špekulanata. Zbog toga “mekim operacijama” utjecaja na medije i demokratske procese u državama, špekulantska elita pokušava eliminirati lokalno i socijalno orijentirane poslovne pothvate, neovisno o tome što su takvi pothvati i profitabilni i ekološki prihvatljivi.

Pravi ekološki problem, dakle, izvire iz ove ideološko – političko – poslovne koncepcije špekulantskog pristupa poljoprivredi, a ne iz uzgoja i konzumacije mesa.


https://www.prnewswire.com/news-releases/study-white-oak-pastures-beef-reduces-atmospheric-carbon-300841416.html